Студопедия — Biju je nogom i bacaju iz ruku.
Студопедия Главная Случайная страница Обратная связь

Разделы: Автомобили Астрономия Биология География Дом и сад Другие языки Другое Информатика История Культура Литература Логика Математика Медицина Металлургия Механика Образование Охрана труда Педагогика Политика Право Психология Религия Риторика Социология Спорт Строительство Технология Туризм Физика Философия Финансы Химия Черчение Экология Экономика Электроника

Biju je nogom i bacaju iz ruku.






Jeste li znali?

 

Pozdravi

 

Kako se p o zdravljamo? Znate li kako morate pozdraviti na Novom Zelandu? A u Jap a nu? Što je s Fr a ncuskom? Možete li polj u biti Engleza? A Hrvata? Što rade Nijemci? A Polj a ci?

 

U Novom Zelandu ljudi se p o zdravljaju nosom. N a klon je pozdrav u Jap a nu. Franc u zi se ljube u o braz (в щёчку). E nglezi se ne ljube, nego se rukuju, kao i Nijemci. Polj a ci i danas ženama ljube ruku. Koji vam se pozdrav sviđa?

Dijalog

 

- Dobro jutro! – Dobro jutro!

- Bok! – Što to znači „Bok”?

- To je pozdrav. Bok Boris! – Bok Marija!

- Dobro! Žuri mi se (я тороплюсь) – Žao mi je! Doviđenja Marija!

 

 

ОТВЕТ НА ЗАГАДКУ: lopta

Rečenice

 

Ja volim pričati o svojim knjigama. Mi volimo pričati o vašim knjigama. One vole pričati o svojim stanovima. Moja soba se njima sviđa. Vaša soba se njoj sviđa. Idemo s njom na fakultet. Idemo s njima doma. Ti poklanjaš njemu knjigu. Ona voli njega. Ona ga voli. Nemamo odgovor od nje. (У нас нет ответа от неё). Predsoblja njihovih stanova su velika. Ona nisu mala.

 

Riječi i izrazi.

navijati za – болеть за (команду)

 

previše – слишком

 

klub – клуб

 

sveučilište – университет

 

sviđati se – нравиться

 

nogometna lopta – футбольный мяч

 

Kakva majka, takva kći – Яблоко от яблони недалеко падает

 

Žao mi je! – мне жаль!

Sat 12. Sličnosti i razlike

Zagreb Split
Hrvatska Hrvatska
katedrala katedrala
tramvaj brod
800000 stanovnika 200000 stanovnika
Dinamo (nogometni klub) Hajduk (nogometni klub)
Sava (rijeka) Jadransko more
HNK (kazalište) HNK (kazalište)
Sljeme (planina) Marjan (planina)
1094. g. 305. g.
Ban Jelačić (spomenik) Grgur Ninski (spomenik)

SLIČNOSTI

1. I Zagreb i Split su u Hrvatskoj.

2. I Zagreb i Split imaju katedralu.

3. Blizu Zagreba je planina i blizu Splita je planina.

4. U središtu Zagreba i Splita nalazi se kazalište.

5. I Zagreb i Split imaju spomenik.

6. I Zagreb i Split imaju nogometni klub.

 

RAZLIKE

1. Zagreb ima 800000 stanovnika, a Split ima 200000 stanovnika.

2. Zagreb je blizu rijeke, a Split na moru.

3. U Zagrebu se ljudi voze tramvajem, a u Splitu brodom.

4. Zagreb ima 900 godina, a Split 1700 godina.

5. Nogometni klub u Zagrebu zove se Hajduk, a u Splitu Dinamo.

Ban Jelačić Grgur Ninski

 

 

HNK u Zagrebu HNK u Splitu

 

Rekonstrukcija Dioklecijanove palače u Splitu

Komparacija pridjeva

1. Zagreb je veći od Splita. Split je manji nego Zagreb.

2. Zagreb je velik i Split je velik. Koji grad je veći? A manji?

3. Naše torbe su velike, nisu malene. Tvoja torba je veća nego moja. Moja torba je manja nego tvoja.

4. More je veliko. Polje je veliko. More je veće od polja. Polje je manje nego more.

5. Ovaj čovjek je star i onaj čovjek je star. Ovaj čovjek je stariji od onoga čovjeka. Onaj čovjek je mlađi nego ovaj.

6. Ova djevojka je mlada. I ona djevojka je mlada. Ova djevojka je mlađa nego ona djevojka. Ona djevojka je starija nego ova djevojka.

7. Naše dijete je mlado. Vaše dijete je mlado. Naše dijete je mlađe nego vaše dijete. Vaše dijete je starije nego naše dijete.

8. Prva lekcija je zanimljiva. Treća lekcija mnogo je zanimljivija. Peta lekcija je najzanimljivija.

9. Njihova učionica je lijepa i udobna. Moja učionica je ljepša i udobnija nego njihova. Naša učionica je najljepša i najudobnija u školi.

10. Ivo je dobar student u razredu. Tom je bolji nego Ivo. Ti si ipak najbolji student u razredu.

11. Zagreb, Split i Rijeka su veliki gradovi. Split je manji od Zagreba. Rijeka je najmanji grad.

Zagreb

Marija i Ivo su u studentskom domu

M.: Već dugo želim bolje upoznati Zagreb.

I.: To je dobra ideja. Već smo nekoliko dana u Zagrebu, a grad još dobro ne poznajemo.

M. Je li Zagreb najveći grad u Hrvatskoj?

I.: Ne znam točno, ali ovdje imam Vodič kroz Zagreb. Slušaj što tu piše: «Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. Danas ima oko milijun stanovnika. To je najveće kulturno i poslovno središte u Hrvatskoj. U Zagrebu se svake godine održava Zagrebački velesajam i Smotra folklora. Ove priredbe (мероприятия, шоу) posjećuju mnogi domaći i strani turisti (хорватские и иностранные туристы).»

M.: I naša grupa ide na Smotru folklora.

I.: Pođimo sada u grad!

M.: Ne zaboravi uzeti vodič!

 

Zdenac života

 

Riječi

upoznati – узнать; познакомить

glavni grad – столица

stanovnik – житель

kulturni – культурный

poslovni – деловой

središte – центр

održavati se – проводиться, проходить

priredba – представление, мероприятие

domaći – отечественный

strani – иностранный

upravni – административный

prometni – транспортный

susjedni – соседний

naselje – поселение, населённый пункт

izrastati/izrasti – вырастать/вырасти

spadati - относиться

jezgra – ядро, сердцевина

 

Wikipedija:

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegovo povijesno središte.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe.

Komparativ pridjeva tvori se nastavcima:

-i

 

Nepravilno stupnjevanje

 

velik– veći, veća, veće – najveći, najveća, najveće

malen– manji, manja, manje – najmanji, najmanja, najmanje

dobar – bolji, bolja, bolje – najbolji, najbolja, najbolje

mlad – mlađi, mlađa, mlađe – najmlađi, najmlađa, najmlađe

glup –gluplji, gluplja, gluplje – najgluplji, najgluplja, najgluplje

-iji

 

star –(naj)stariji, (naj)starija, (naj)starije

nov –(naj)noviji, (naj)novija, (naj)novije

zanimljiv – (naj)zanimljiviji, zanimljivija, zanimljivije

udoban – (naj)udobniji, (naj)udobnija, (naj)udobnije

 

-ši

 

lak – lakši, lakša, lakše – najlakši, najlakša, najlakše

mek – mekši, mekša, mekše – najmekši, najmekša, najmekše

lijep– ljepši,ljepša,ljepše – najljepši,najljepša,najljepše

 

 

Hrvatska Wikipedija: Stupnjevi pridjeva ]

 

U hrvatskom postoje tri stupnja opisnih pridjeva:

  • pozitiv, kojim se iskazuje apsolutno svojstvo, npr. Ivana je lijepa.
  • komparativ, kojim se iskazuje relativno svojstvo npr. Ivana je ljepša (od Marije, ali je ipak ružna)
  • superlativ, kojim se iskazuje svojstvo u odnosu na sve s kojima nešto uspoređujemo, npr. Ivana je najljepša.

 

Pozitiv koji nalazi se u rječnicima i najčešće se koristi.

Komparativ se tvori od pozitiva na sljedeće načine:

  • dodavanjem - (i)ji, pri čemu može doći do glasovnih promjena, i uz moguće otpadanje sufiksa: crven: crveniji; ukusan: ukusniji; dubok: dublji (< dub-ji)...
  • dodavanjem -ši, samo kod sljedećih pridjeva: mek: mekši, lijep: ljepši, lak: lakši...
  • od druge osnove (tj. suplativno): dobar: bolji; zao: gori; velik: veći; malen: manji...

Ispred ovih sufiksa nestaje nepostojano a (ukusan: ukusniji).

Superlativ se tvori dodavanjem prefiksa naj - na komparativ: veći: najveći.

Gradivni i posvojni pridjevi uglavnom nemaju stupnjeve (osim pozitiva) - ne postoji * Ivanoviji u značenju "više Ivanov". Ako je potrebno izraziti stupnjevanje, koristi se spomenuta konstrukcija s prilogom više (koji je u komparativu, i za kojeg postoji i superlativ najviše).

 

Razlike –1

 

1. Njihova soba je velika. A naša? Naša soba je veća.

2. Njihova učionica je udobna. A vaša učionica? Naša učionica je udobnija.

3. Split je velik. A Zagreb? Zagreb je veći.

4. Tvoja soba je malena. A njihova soba? Njihova soba je manja.

5. Njhova škola je lijepa. A vaša škola? Naša škola je ljepša.

6. Goran je ljubazan. A Franjo? Franjo je ljubazniji.

7. Tom je dobar student. A Ivo? Ivo je bolji.

8. Stjepan je star. A njegovi roditelji? Njegovi roditelji su stariji

9. Studenski dom je udoban. A njihov stan? Njihov stan je udobniji.

Superlativ

 

- Ova soba je velika. Da, to je najveća soba.

- Njihova učionica je velika. Da, njihova učionica je najveća ičionica.

- Naš profesor je dobar. Da, vaš profesor je najbolji.

- Naša ploča je malena. Da, vaša ploča je najmanja.

- Naša učionica je lijepa. Da, vaša učionica je najljepša.

- Naša dnevna soba je udobna. Da, vaša dnevna soba je najudobnija.

- Naš ormar je velik. Da, vaš ormar je najveći.

- Naša kuća je lijepa. Da, vaša kuća je najljepša.

- Naš stol je malen. Da, vaš stol je najmanji.

- Naš studentski dom je udoban. Da, vaš studentski dom je najudobniji.

- Naš udžbenik je zanimljiv. Da, vaš udžbenik je najzanimljiviji.

- Naša profesorica je dobra. Da, vaša profesorica je najbolja.

- Naša knjiga je zanimljiva. Da, vaša knjiga je najzanimljivija.

 

Komparativ i superlativ

 

1. Zagreb je velik, Pittsburgh je veći, a New York je najveći.

2. Učionica je udobna. Moja soba je udobnija. Naša dnevna soba je najudobnija.

3. Hladnjak (холодильник) je nov. Štednjak (плита) je noviji. Stol je najnoviji.

Infinitiv glagola

 

1. Moramo posjetiti Zagrebački velesajam.

2. Ne zaboravi uzeti ključ.

3. Ne volim rano ustati.

4. Marija ne zna dobro kuhati.

5. Oni žele pogledati Samobor.

6. Sada moramo ići u školu.

7. Studenti moraju učiti hrvatski.

8. Ivo voli dugo spavati.

9. Mi učimo govoriti hrvatski.

10. Tom želi upoznati obitelj Horvat.

Задание на сравнение

 

1. Usporedite tri grada:

2. Usporedite tri prijatelja.

3. Usporedite tri prijateljice.

4. Usporedite tri automobila.

5. Usporedite tri poznate osobe.

 

А Pridjeve iz zagrada stavite u komparativ ili superlativ.

 

1. London je....... od Zagreba. (velik)

2. Avion је......... od automobila. (brz)

3. Мona Lisa jе.......... slika na svijetu. (lijep)

4. Čovjek је............ od konja. (spor)

5. Maјmun је..................od čovjeka. (glup)

6. Mačka је............ od psa. (pospan)

7. S1on је....... životinja na svijetu. (velik)

8. Australija је.............. kontinent. (malen)

9. Nogomet је.............. od golfa. (zanimljiv)

10. Čovjek је............. živo biće na svijetu. (pametan)

11: Žene su............ od muškaraca. (lijep)

12. Djeca su............... od odraslih. (dobar)

13. Roditelji su........... od djece. (star)

14. Оn je.............. od mene. (mlad)

15. Televizija је.............. od knјiga. (popularan)

Vento Top Lux







Дата добавления: 2015-10-12; просмотров: 365. Нарушение авторских прав; Мы поможем в написании вашей работы!



Функция спроса населения на данный товар Функция спроса населения на данный товар: Qd=7-Р. Функция предложения: Qs= -5+2Р,где...

Аальтернативная стоимость. Кривая производственных возможностей В экономике Буридании есть 100 ед. труда с производительностью 4 м ткани или 2 кг мяса...

Вычисление основной дактилоскопической формулы Вычислением основной дактоформулы обычно занимается следователь. Для этого все десять пальцев разбиваются на пять пар...

Расчетные и графические задания Равновесный объем - это объем, определяемый равенством спроса и предложения...

Принципы, критерии и методы оценки и аттестации персонала   Аттестация персонала является одной их важнейших функций управления персоналом...

Пункты решения командира взвода на организацию боя. уяснение полученной задачи; оценка обстановки; принятие решения; проведение рекогносцировки; отдача боевого приказа; организация взаимодействия...

Что такое пропорции? Это соотношение частей целого между собой. Что может являться частями в образе или в луке...

В теории государства и права выделяют два пути возникновения государства: восточный и западный Восточный путь возникновения государства представляет собой плавный переход, перерастание первобытного общества в государство...

Закон Гука при растяжении и сжатии   Напряжения и деформации при растяжении и сжатии связаны между собой зависимостью, которая называется законом Гука, по имени установившего этот закон английского физика Роберта Гука в 1678 году...

Характерные черты официально-делового стиля Наиболее характерными чертами официально-делового стиля являются: • лаконичность...

Studopedia.info - Студопедия - 2014-2024 год . (0.008 сек.) русская версия | украинская версия