Студопедия — Moja familija
Студопедия Главная Случайная страница Обратная связь

Разделы: Автомобили Астрономия Биология География Дом и сад Другие языки Другое Информатика История Культура Литература Логика Математика Медицина Металлургия Механика Образование Охрана труда Педагогика Политика Право Психология Религия Риторика Социология Спорт Строительство Технология Туризм Физика Философия Финансы Химия Черчение Экология Экономика Электроника

Moja familija






 

Moji roditelji su u mirovini (на пенсии). Moj otac je dosta star. On je u mirovini. On je umirovljenik (пенсионер). Moja majka više ne radi. Ona je u mirovini. Ona je umirovljenica. (пенсионерка). Moj ujak je računovođa (бухгалтер). Moja teta je računovotkinja (бухгалтер-женщина).

 

Naša obitelj

 

Naša obitelj je velika. U stanu stanujemo: moj otac, moja majka, brat i ja. Moji roditelji su u mirovini. Moj brat uči u osnovnoj školi.

Imam također sestru. Ona je već udana i ima svoj stan, gdje stanuje sa svojim mužem i djecom. Djeca su još malena i posjećuju dječji vrtić.

 

Koliko imate godina? Kada ste rođeni?

 

Rođena sam (1971) tisuću devetsto sedamdeset prve. Imam 39 godina.

Rođen sam (1982) tisuću devetsto osamdeset druge. Imam 28 godina.

 

Mjeseci

 

prvi siječanj

drugi v e ljača

treći ožujak

četvrti travanj

peti svibanj

šesti lipanj

sedmi srpanj

osmi kolovoz

deveti rujan

deseti listopad

jedenaesti studeni

dvanaesti prosinac

 

Kada ste rođeni?

 

Rođen sam u siječnju, u veljači, u ožujku, u travnju, u svibnju, u lipnju, u srpnju, u kolovozu, u rujnu, u listopadu, u studenom, u prosincu.

Rođen sam sedmoga svibnja tisuću devetsto osamdeset šeste.

 

Jeste li znali?

 

Imena mjeseci u hrvatskom dobila su ime po običajima. Primjerice, siječanj. Vrijeme je hladno i ljudi sijeku drva da griju kuće. U travnju raste trava. Lipanj je dobio ime po lipi, koja tada miriše. U srpnju srpom režu biljke. U kolovozu kola voze usjeve kuči. U listopadu pada lišće/ Jedanaesti mjesec je hladan, zato je studeni. A u prosincu (pro)sipa snijeg.

Pitanja

 

1. Koji je mjesec hladan?

2. Koji je mjesec topao?

3. Što ljudi sijeku u siječnju?

4. Što miriše u lipnju?

5. Zašto se kolovoz tako zove?

6. Što pada u listopadu?

7. Što sipa u prosincu?

 

Blagdani

 

Božić je dvadeset i petoga prosinca.

Nova godina je prvoga siječnja.

Uskrs (Пасха) je obično u travnju.

Hrvatska slavi dan nezavisnosti osmoga listopada.

Prvi dan zime je dvadeset i prvoga prosinca.

Prvi dan ljeta je dvadeset i prvoga lipnja.

 

 

Любопытно:

 

I.

Кусочек льда январского отсечен,

Его мы кинем в праздничный бокал.

Запомним, что в Хорватии – siječanj

Январский месяц кто-то обозвал.

II.

А в феврале нужна нам шкурка беличья,

А дома кушаем варенье с чаем.

Февраль же по-хорватски будет veljača.

Теперь и мы его так величаем.

III.

А в марте в зоопарке рожу як

Мне показал, жуя свою солому.

А по-хорватски март ведь ožujak.

Совсем несложно, даже по-простому.

IV.

В апреле осмотрите нашу гавань:

Повсюду сочная трава растёт.

Вот почему зелёным словом travanj

Хорват апрельский месяц назовёт.

V.

Обычно в мае svi (что значит: все)

В хорватской бане любят пообщаться.

И мудрецы решили: «Месяц сей,

Конечно, svibanj будет называться».

VI.

В июне липы часто расцветают,

И здесь, и тут, и там, куда ни плюнь.

От этого аллергики страдают.

Не мудрено, что lipanj есть июнь.

 

 

VII.

В июле надо зерновые жать.

А в старину серпом их жали.

Так словом srpanj, можно полагать,

В Хорватии июль назвали.

VIII.

А в августе везут телеги ( kola ).

И тянется с полей телег обоз.

И потому таким забавным словом.

Назвали месяц август: kolovoz

IX.

Что значит имя rujan (рýян) нам неясно.

Хорваты сами толком не поймут.

И спрашивать о том у них напрасно.

Девятый месяц так они зовут.

X.

А в октябре не только конский топот,

Но шелест листьев падающих слышим.

Десятый месяц будем звать listopad.

В честь листопада с древ и с крыши.

XI.

Но листья в ноябре уже не кружат

Для этой цели месяц не пригодный.

Сюда, в Хорватию, приходит стужа.

Studeni месяц – то есть он – холодный.

XII.

А в декабре просыпет снег.

Но вместо снега просим nuts.

Ведь так устроен человек.

Декабрь будет prosinac.

Mjeseci

 

1. Veljača je drugi mjesec u godini.

2. Rujan je deveti mjesec u godini.

3. Studeni je poslije listopada.

4. Veljača je prije ožujka.

5. Jedanaesti mjesec u godini je studeni.

6. Dva su mjeseca između siječnja i travnja.

7. Listopad je poslije rujna.

8. Mjesec poslije srpnja je kolovoz.

9. Prosinac je poslije studenog.

10. Tri su mjeseca između ožujka i srpnja.

11. Dvanaesti i posljednji mjesec je prosinac.

12. Siječanj je prije veljače i poslije prosinca.

 

Parovi

 

noć i dan, kuća i vrt, otac i sin, crno i bijelo, olovka i papir, ime i adresa, lijepo i ružno, sunce i mjesec, brat i sestra, majka i kći.

 

Razgovarajte o mjesecima

1. Koji su mjeseci hladni?

2. Koji su mjeseci topli?

3. Koji su mjeseci lijepi? Zašto?

4. Koji su mjeseci ružni? Zašto?

5. Kad je Božić?

6. Kad je Uskrs?

7. Kad idemo na more?

Kviz

1. Što nije toplo?

a) sladoled; b) kava; c) sunce

 

2. Što nije veliko?

a) grad; b) zemlja; c) razglednica

 

3. Što nije plavo?

a) more; b) drvo; c) nebo

 

4. Tko obično nije mlad?

a) teta; b) dječak; beba

 

5. Tko nije žena?

a) ujak; b) sestra; c) ujna

 

6. Što ne možemo slušati?

a) razgovor; b) pjesmu; c) sliku

 

7. Tko nije muškarac?

a) tata; b) brat; c) sestra

 

8. Što nije hrana?

a) sat; b) šećer; c) kruh

 

9. Što nije zanimanje?

a) slikar; b) knjiga; c) pjevač

 

10. Što nije zemlja?

a) Francuska; b) Engleska; c) Francuz

Dijalog

Marija: Dobro veče, Boris! (= Dobra večer, Boris!)

Ivan: Dobro veče!

Boris: Dobro veče svima (всем)!

Marija: Kako si danas?

Boris: Dobro. Danas učim nazive namještaja. (названия предметов мебели)

Ivan: I kako ti ide? (И как у тебя получается?)

Boris: Dobro.

Marija: Pozivam vas obojicu (обоих – о мужчинах) na kavu kod mene.

Boris: Hvala. Je li to daleko odavde?

Marija: Ma nije baš. (Да не особенно)

Ivan: Hvala. Sa zadovoljstvom. (С удовольствием)

 

Kod Marije doma

 

Marija: Samo da otvorim vrata... Evo, izvolite ući.

Boris: Hvala.

Ivan: Hvala.

Marija: Ovo je predsoblje. Tamo je dnevna soba.

Boris: Lijepo je...

Marija: Drago mi je da ti se sviđa (что тебе нравится)

Ivan: Imaš lijepe naslonjače.

Marija: To mi je poklon od roditelja.

Ivan: One slike tamo na zidu su prekrasne.

Marija: Moja sestra bavi se slikarstvom.

Boris: Koliko ti imaš knjiga...Ove police su dobre.

Marija: Sjedite. Idem ja (Я пойду) skuhati kavu.

Boris: Mogu li oprati ruke?

Marija: Naravno! Kupaonica pored (рядом с) spavaće sobe.

Boris: Hvala.

Ivan: Mogu li poslušati vremensku prognozu (прогноз погоды) za sutra na televiziji?

Marija: Samo izvoli. Upravljač (пульт) je na stolu.

Ivan: Hvala.

Boris: Lijepa ti je kuhinja.

Marija: Mala je, ali udobna. Frižider (=hladnjak) je već star, ali imam nov štednjak.

Boris: Ove stolice su drvene (деревянные)?

Marija: Da. Evo kavice! (Вот и кофеёк)

Ivan: Hvala... Imaš li šećera?

Boris: Ja volim kavu s mlijekom.

Marija: Samo trenutak... (Минутку...) Evo, izvolite.

B. i I.: Hvala lijepo!

Boris: Sad je već skoro devet sati. Sutra moram rano ustati. Hvala na svemu i doviđenja!

Ivan: Bok, Marija!

Marija: Bok, Boris. Bok, Ivan.

 

 

Sat 9. Pošta i banka

 

Kamo idemo kad želimo nešto raditi

1. Kad želimo poslati pismo idemo na poštu.

2. Kad želimo telefonirati idemo na poštu.

3. Kad želimo otvoriti tekući račun (открыть текущий счёт) idemo u banku.

4. Kad želimo poslati brzojav (отправить телеграмму) idemo na poštu.

5. Kad želimo platiti račune idemo u banku. Kad želimo poslati pismo idemo na poštu.

6. Kad želimo kupiti marku ili razglednicu (открытку) idemo na poštu.

7. Kad želimo poslati paket (посылку) idemo na poštu.

8. Kad želimo podići (снять) novac s računa idemo u banku.

9. Kad želimo promijeniti (обменять) novac idemo u banku.

Što možemo raditi na pošti?

 

Na pošti možemo poslati pismo, paket ili brzojav, kupiti marku ili razglednicu, a također telefonirati.

 

Što možemo raditi u banci?

 

U banci možemo otvoriti tekući račun, promijeniti novac, platiti račune ili podići novac s računa.

 

 

Razglednica iz Zagreba

Zagreb, 4.5.2009. Draga profesorice, Zagreb je vrlo lijep i ugodan grad. Svaki dan učimo hrvatski u Centru za strane jezike, ali imamo vremena i za zabavu. Danas idemo na razgledavanje grada autobusom, a sutra navečer u kazalište. Vrijeme je sunčano. Dosta je toplo. Puno pozdrava Vaši učenici Elodie i Paul     Mme Ana Horvat-Pernaud 48, rue de Lyon 6000 GRENOBLE Francuska

 

1. Odakle su Elodie i Paul?

2. Što rade u Zagrebu?

3. Komu pišu razglednicu?

4. Imaju li vremena za zabavu?

5. Kamo idu danas?

6. Kada idu u kazalište?

7. Da li im se Zagreb sviđa?

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

 

1. Oni su iz Francuske.

2. Uče hrvatski jezik.

3. Razglednicu pišu svojoj profesorici Horvat-Pernaud

4. Da, imaju vremena i za zabavu.

5. Danas idu na razgledavanje grada.

6. Sutra navečer idu u kazalište.

7. Da, Zagreb im se jako sviđa.To je vrlo ugodan grad.

Na kiosku “Tisak”

 

Boris: Dobro jutro!

Prodavač: Dobro jutro. Izvolite.

Boris: Imate li ruske novine, molim?

Prodavač: Imamo, izvolite.

Boris: Da vidim... „Izvestija”, „Rossijskaja gazeta”... Ali ovo su samo prekjučerašnji dnevnici...Imate li današnje?

Prodavač: Nemamo nažalost.

Boris: Dobro, uzet ću ovaj broj „Izvestija”.

Prodavač: Još nešto?

Boris: Lijepe su Vam (у Вас) ove bilježnice. Pošto su?

Prodavač: Ove manje su deset kuna, a te velike – dvadeset pet.

Boris: Dobro. Jednu veliku bilježnicu, molim.

Prodavač: Izvolite.

Boris: Molim Vas još par ovih razglednica, poštanskih maraka za Rusiju za dvije razglednice, ovo nalivpero (ручку) ljubičaste boje, jednu olovku... Da, ovu... Hvala. Molim vas još krimić (карманное издание детективного романа), par guma za žvakanje “Orbit”, autokartu (карту автодорог) Hrvatske... Mislim to je sve... Koliko košta ovaj zagrebački vodič? (путеводитель)

Prodavač: Osamdeset kuna.

Boris: To je preskupo. Dobro, to je sve.

Prodavač: Izvolite. Hvala lijepo. Doviđenja.

Boris: Doviđenja.

Na pošti 1

 

Paul: Dobar dan!

Činovnica: Dobar dan! Izvolite!

Paul: Molim vas marku za razglednicu i pismo.

Činovnica: Kamo šaljete?

Paul: Razglednicu u Francusku, a pismo u Ameriku.

Činovnica: Marka za razglednicu stoji 3 kune i 50 lipa, a za pismo 7 kuna i 20 lipa. Želite li još nešto?

Paul: Da. Gdje mogu kupiti telefonsku karticu?

Činovnica: Možete ovdje. Od 50 ili 100 impulsa (=jedinica)?

Paul: Od 100.

Činovnica: Izvolite! To je ukupno 110 kuna i 70 lipa.

 

Na pošti 2

 

1: Želim poslati ove razglednice u Rusiju.

2: Koliko imate razglednica?

1: Tri.

2: Svaka košta 9 kuna 20 lipa... 27 kuna 60 lipa, molim.

1: Dobro. Mogu li poslati ove razglednice zrakoplovom?

2: Možete poslati zrakoplovom, žurno ili preporučeno.

1: Dobro, ja ću poslati zrakoplovom.

2: Kako Vi želite. Hoćete li kupiti omotnice (конверты)?

1: Ne, hvala. Gdje je poštanski sandučić? (ящик)

2: Evo tu. Možete ostaviti i na šalteru.

1: Imate li Internet vezu?

2: Imamo, ali sad, nažalost svi kompjutori su zauzeti.

1: Hvala lijepo. Doviđenja!

U banci I

 

Klijent: Htio bih platiti račune, ali nemam gotovine.

Činovnik: Možete platiti karticom ili čekom.

Klijent: Radije čekom. Koliki je iznos (сумма)?

Činovnik: 560 kuna. Molim vas bankovnu karticu i osobnu iskaznicu.

Klijent: Izvolite.

Činovnik: Hvala. Potpišite ovdje.

Klijent: Mogu li ovdje kupiti telefonsku karticu?

Činovnik:.Na drugom šalteru (в другом окне).

Klijent: Hvala i doviđenja.

Činovnik: Doviđenja.

 

U banci II

 

Elodiel: Htjela bih promijeniti 100 eura u kune.

Činovnik: Po današnjem tečaju to je 750 kuna.

Elodiel: U redu.

Činovnik: Potpišite ovdje. Izvolite vaš novac.

Elodiel: Hvala i doviđenja.

Činovnik: Doviđenja.

 

Telefonirati i nazvati

 

moram telefonirati bratu, želim telefonirati sestri, htio bih telefonirati šefu, moram telefonirati sinu, želim telefonirati kolegici, htio bih telefonirati studentu, a također: direktoru, mužu, ženi, službeniku, sekretarici, profesoru, ali: moram nazvati Davora.

Ići

 

idem bratu, idem sestri, idem šefu, idem kolegici, idem studentu, šaljem direktoru, šaljem mužu, šaljem ženi, šaljem službeniku, šaljem tajnici, idem profesoru, idem kući

Kamo idemo studirati? –Na fakultet.

Kamo idemo promijeniti novac? – U banku.

Kamo idemo slušati muziku? – U koncertnu dvoranu.

Kamo idemo čitati knjigu? – U biblioteku (knjižnicu).

Kamo idemo piti kavu? – U kavanu.

Kamo idemo učiti strani jezik? – U Centar za strane jezike.

Kamo idemo kupovati? – U trgovački centar.

Kamo idemo gledati predstavui? – U kazalište.

Kamo idemo gledati slike? – U muzej.

Kamo idemo gledati film? – U kino.

 

Žele, ali ne mogu

 

- Želim platiti račune, ali ne mogu. Nemam novaca.

- Želim ići u kino, ali ne mogu. Imam puno posla.

- Želiš spavati, ali ne možeš. Imaš puno briga (забот).

- On želi gledati televiziju, ali ne može. Nema vremena.

- Ona želi čitati novine, ali ne može. Umorna je.

- Želimo ići u kino, ali ne možemo. Nemamo vremena.

- Želite kuhati ručak, ali ne možete. Bolesni ste.

- Oni žele plesati, ali ne mogu. Slabo plešu.

- One žele pjevati, ali ne mogu. Imaju loš glas.

 

Na mjenjačnici

1: Dobar dan. Izvolite.

2: Dobar dan. Želim promijeniti eure u kune.

1: Izvolite.

2: Koji je tečaj?

1: Sedam kuna i sedamdeset lipa po euru.

2: Kolika je provizija?

1: Nema provizije.

2: Dobro. Želim promijeniti tristo euro.

1: Vašu putovnicu, molim.

2: Izvolite. Možete li mi dati dio (часть) svote (суммы) u sitnim novčanicama (мелкими купюрами)?

1: Izvolite... Hvala lijepo.

2: Hvala. Možete li mi reći gdje mogu unovčiti (обналичить) kreditnu karticu?

1: Možete u banci ili na bankomatu. Banka se nalazi na paralelnoj ulici, a tamo je i bankomat.

2: Hvala lijepo. Doviđenja.

 

Koliko stoji?

 

Kruh stoji šest kuna i pedeset lipa. Banane stoje deset kuna. Maslac stoji devet kuna i šezdeset lipa. Kilogram šećera stoji šest kuna i pedeset lipa. Pecivo stoji kunu i pedeset lipa (kunu i pol). Tramvajska karta stoji sedam kuna. Novine stoje šest kuna. Litra mlijeka stoji četiri kune i trideset lipa. Deset deka kave stoji pet kuna i pedeset lipa.

 

 

Telefonski razgovor I

 

Ženski glas: Halo.

Vi: Dobar dan. Molim vas Igora.

Ženski glas: Žao mi je. Igor nije kod kuće. Tko ga traži?

Vi: Ja sam njegov prijatelj iz Moskve. Zovem se Valentin.

Ženski glas: Želite li ostaviti poruku?

Vi: Ne, hvala, ali kada mogu ponovo nazvati?

Ženski glas: Nazovite sutra prije podne.

Vi: Najljepša hvala.

Ženski glas: Nema na čemu. Doviđenja.

Vi: Doviđenja gospođo.

 

Morate li? Možete li? Radite!

 

Moraš li platiti telefonski račun? Plati!

Možeš li popraviti auto? Popravi auto!

Možeš li prošetati psa? Prošeći psa!

Možete li platiti kreditnom karticom? Platite!

Možeš li kupiti kruh i mlijeko? Idi u kupovinu i kupi!

Morate li oprati suđe? Operi suđe!

Moraš li nazvati Davora? Nazovi Davora!

Morate li telefonirati gospodinu Milleru? Telefonirajte!

Možete li čekovima? Platite!

Morate li poslati e-mail? Pošaljite!

 

 

Telefonski razgovor II

 

Činovnica: Centar za strane jezike. Dobar dan!

Peter: Dobar dan! Ja sam student iz Austrije. Mogu li dobiti jednu informaciju?

Činovnica: Izvolite.

Peter: Imate li tečaj hrvatskog za strance?

Činovnica: U Zagrebu ili Dubrovniku?

Peter: U Zagrebu.

Činovnica: Imamo. Tečaj počinje 18. rujna.

Peter: Kada se održava nastava? (занятия)

Činovnica: Utorkom i četvrtkom u 18.20 sati.

Peter: Kada se mogu upisati?

Činovnica: Svaki dan od 9.00 do 19.00 sati.

Peter: Hvala lijepa i doviđenja.

Činovnica: Doviđenja.

 

Pitanja i odgovori

 

1. Je li Peter glumac iz Hrvatske? Ne, on je student iz Austrije.

2. Što on želi? Želi učiti hrvatski jezik u Centru za strane jezike.

3. Kada počinje tečaj? Tečaj počinje (начнётся) 18. rujna.

4. Da li se nastava održava ponedjeljkom? Ne, nastava se održava utorkom i četvrtkom.

5. U koliko sati počinje nastava? Nastava počinje u 18.20 sati.

6. Kada se studenti mogu upisati? Studenti se mogu upisati svaki dan od 9.00 do 19.00 sati.

Komu

 

- Komu pišeš pismo? Pišem pismo profesorici.

- Komu daješ poklon? Dajem poklon sestri.

- Komu telefoniraš? Telefoniram bratu.

- Komu šalješ razglednicu? Šaljem razglednicu prijatelju.

- Komu govoriš? Govorim studentici.

- Komu čitaš knjigu? Čitam knjigu djedu.

 

Što tu možemo raditi?

 

Filozofski fakultet. Ondje možemo studirati (učiti).

Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski. Ondje možemo slušati muziku.

Sveučilišna biblioteka (=knjižnica). Ondje možemo čitati knjige.

Hrvatsko narodno kazalište. Ondje možemo gledati predstavu.

Muzej Mimara. Ondje možemo gledati slike (izložbu – выставку).

Kazališna kavana. Ondje možemo piti kavu.

Glavna pošta. Ondje možemo poslati pismo, platiti račune.

Centar za strane jezike. Ondje možemo učiti strani jezik.

Kino «Zagreb». Ondje možemo gledati film.

Trgovački centar. Ondje možemo kupovati.

 

 

Rečenice

 

On je čudan (странный), ali dobroćudan (добродушный). U Beču jedemo bečki odrezak. U Gradišću žive Gradišćanci. Znate li što je Bašćanska ploča? Dajte mi deci vina. Djeci ne dajemo vino. Pijte vodu. Danas je lijepo vrijeme za šetnju, ali ja nemam vremena.

 

Igrate li loto?

 

Dragi gledatelji (телезрители)! Danas je izvlačenje (тираж) LOTA 7 od 39. Poslušajte brojeve koji su izvučeni (извлечены).

 

Napravite dijaloge

 

1. Želite poslati paket sestri u Austriju. U paketu su knjige. Morate ispunite obrazac i napisati adresu svoje sestre i svoju adresu.

2. Želite promijeniti 100 eura u kune.

3. Želite uplatiti 500 kuna na račun Centra za strane jezike.

 

Važni telefonski brojevi

 

92 Policija 9166 - Meteorološke informacije
93 Vatrogasci 060-500-500 – Tečajna lista
94 Hitna pomoć 060-300-300 – Croatia Airlines
95 Točno vrijeme 060-340-340 – Autobusni kolodvor Zagreb
970 Radiotakci

 

Riječi i izrazi

 

BANKA

 

Hrvatska narodna banka (HNB) – Хорватский нац.банк

mijenjanje valute – обмен валюты

promijeniti novac – обменять деньги

promijeniti dolare u kune – обменять доллары на куны

provizija – комиссионный сбор

putni čekovi – дорожные чеки

svota – сумма, dio svote – часть суммы

novč a nica – банкнота

kovanica – монета

 

POŠTA

 

poštanski sandučić – почтовый ящик

poslati pismo/paket zrakoplovom – отправить авиапочтой

preporučeno pismo – заказное письмо

žurno pismo – экспресс-письмо

marke za razglednicu – марки для открытки

 

TELEKOMUNIKACIJE (ТЕЛЕКОММУНИКАЦИИ)

 

telefonska kartica 10 jedinica (impulsa)

poslati faks i emejl

poslati brzojav/telegram poste restante (до востребования)

Koliko košta jedan sat Internet veze?

Kako ću se spojiti na Internet?

Sat 10. Ponavljanje (6-9)

 







Дата добавления: 2015-10-12; просмотров: 373. Нарушение авторских прав; Мы поможем в написании вашей работы!



Композиция из абстрактных геометрических фигур Данная композиция состоит из линий, штриховки, абстрактных геометрических форм...

Важнейшие способы обработки и анализа рядов динамики Не во всех случаях эмпирические данные рядов динамики позволяют определить тенденцию изменения явления во времени...

ТЕОРЕТИЧЕСКАЯ МЕХАНИКА Статика является частью теоретической механики, изучающей условия, при ко­торых тело находится под действием заданной системы сил...

Теория усилителей. Схема Основная масса современных аналоговых и аналого-цифровых электронных устройств выполняется на специализированных микросхемах...

Различия в философии античности, средневековья и Возрождения ♦Венцом античной философии было: Единое Благо, Мировой Ум, Мировая Душа, Космос...

Характерные черты немецкой классической философии 1. Особое понимание роли философии в истории человечества, в развитии мировой культуры. Классические немецкие философы полагали, что философия призвана быть критической совестью культуры, «душой» культуры. 2. Исследовались не только человеческая...

Обзор компонентов Multisim Компоненты – это основа любой схемы, это все элементы, из которых она состоит...

Этапы и алгоритм решения педагогической задачи Технология решения педагогической задачи, так же как и любая другая педагогическая технология должна соответствовать критериям концептуальности, системности, эффективности и воспроизводимости...

Понятие и структура педагогической техники Педагогическая техника представляет собой важнейший инструмент педагогической технологии, поскольку обеспечивает учителю и воспитателю возможность добиться гармонии между содержанием профессиональной деятельности и ее внешним проявлением...

Репродуктивное здоровье, как составляющая часть здоровья человека и общества   Репродуктивное здоровье – это состояние полного физического, умственного и социального благополучия при отсутствии заболеваний репродуктивной системы на всех этапах жизни человека...

Studopedia.info - Студопедия - 2014-2024 год . (0.01 сек.) русская версия | украинская версия